Povređenom medvedu ukazana pomoć I pored velikih novčanih kazni krivolov i dalje ugrožava strogo zaštićene vrste
WWF u okviru projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ radi na zaštiti medveda sa naučnicima i stručnjacima iz nacionalnog parka Tara. Stručni tim, na čelu sa Duškom Ćirovićem, profesorom Biološkog fakulteta u Beogradu, ukazao je pomoć teško povređenoj ženki mrkog medveda, koja je vukla metalnu sajlu koja je ugrožavala njen život.
Ona je uspela da se oslobodi iz ilegalno postavljene zamke u Bosni i Hercegovini pri čemu je ozbiljno povređena stigla do nacionalnog parka Tara u Srbiji, gde uhvaćena u posebno konstruisanu, bezbednu zamku za medvede. Nakon saniranja rane, medvedici je postavljena ogrlica sa satelitskim odašiljačem te je puštena u prirodu.
„Ženka mrkog medveda uhvaćena je u sajlu od strane krivolovacau Bosni i Hercegovini, neposredno uz granicu sa NP Tara. Ženka je teška skoro 90kg, dužina tela joj je 149 cm, a stara je 4 godine. Imala je duboku ranu dužine 30 cm preko grudi i boka koju je sajla načinila. Rana je konstantno krvarila, jer su je žičice od pokidane sajle neprekidno povređivale, ukazana joj je pomoć veterinara i rana je sanirana“ – objasnio je Duško Ćirović, vođa tima i profesor na Biološkom fakultetu u Beogradu.
Pored povređene ženke, tim je uspeo da markira još jednog medveda, takođe ženku, koja će uz pomoć ogrlice biti praćena i time postati još jedan medved koji je obuhvaćen projektom WWF-a.
„Cilj poduhvata lociranja i obeležavanja mrkih medveda jeste intenzivnije praćenje i prikupljanje podataka o brojnosti ove vrste, kretanjima i rasprostranjenju uz primenu najsavremenije tehnologije, radi očuvanja ove vrste. koja zbog osetljivosti na uništavanje prirodnih staništa, ali i krivolova, predstavlja prioritet za zaštitu na globalnom nivou.“ dodao je profesor Ćirović.
Još od 2002. godine u Srbiji je zakonom zabranjen lov medveda. Namerno ubijanje i povređivanje medveda je krivično delo, za koje preti kazna zatvorom, kao i novčana kazna od milion dinara.
„Medvedi kao životinje koje žive samostalno, a ne u grupama, imaju potrebu za velikim prostranstvima, kako bi se neometano kretali, hranili i živeli. Prostrane šume nacionalnog parka Tara predstavljaju jedno od najboljih i najočuvanijih staništa za mrkog medveda u čitavom regionu, a ukupna brojnost ove najkrupnije evropske zveri se u zapadnoj Srbiji trenutno procenjuje na oko 50 jedinki. Stabilna brojnost ove vrste na području nacionalnog parka ukazuje na izuzetnu vrednost prirodnih staništa Tare, ali istovremeno obavezuje na odgovornost u pogledu njihovog očuvanja. Krivolov je, nažalost, najveći faktor ugrožavanja medveda svuda u svetu, takođe se na listi pretnji nalazi i uništavanje i narušavanje njihovih staništa.“ – izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji.
Kako bi predstavljala povoljna staništa, ta velika prostranstva, treba da budu očuvana i da postoje ekološki koridori koji životinjama omogućavaju kretanje između većih prirodnih celina. Uništavanje i usitnjavanje staništa izgradnjom puteva i drugih infrastrukturnih objekata otežava ili onemogućava kretanje medveda i drugih divljih vrsta i ometa ih u ishrani, razmnožavanju, kretanju i drugim važnim životnim aktivnostima.
Osim na području nacionalnog parka Tara monitoring medveda se sprovodi i u nacionalnom parku Biogradska Gora u Crnoj Gori, radi boljeg istraživanja kretanja ovih životinja i rada na uspostavljanju ekoloških koridora na Balkanskom poluostrvu.
Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ započet je u oktobru 2015. i trajaće do oktobra 2019. godine, a finansira ga Švedska međunarodna razvojna agencija – Sida.
Postanite „kum ili kuma“ medvedicama
Posetite danas našu fejsbuk stranicu: https://www.facebook.com/WWFSerbia/ i možda baš vi da postanete „kum ili kuma“ medvedicama i glasajte za jedno od ponuđenih imena za obe medvedice. Učestvovanjem možete dati vaš lični doprinos u širenju važnih informacija o mrkim medvedima, kako bismo ih zajedno zaštitili. Glasanje traje nedelju dana. Uključite se!