1040x780

Sastojci piva i kako oni utiču na njegov ukus

Pivo se proizvodi više od 6.000 godina, a kroz istoriju je korišćeno prvenstveno kao lek, novac, a mnogi su smatrali da je dar bogova i kreirali legende o njemu. U moderno doba ima ga najrazličitijih, od lagera do ejla, flaširanog u plastičnu, staklenu i limenu ambalažu, ali je i dalje jedno od omiljenih pića mnogih. Međutim, uprkos dugoj tradiciji, ali i naizgled jednostavnim sastojcima, tehnologija pravljenja piva je jedna od najkomplikovanijih, iako je vekovima usavršavana.

Pivo se pravi od sledećih sastojaka – voda, hmelj, žitarice i kvasac. Naime, iako sva piva imaju isti sastav, kombinacija sastojaka, vreme njihovog dodavanja, temperatura određuje kakvog će ukusa, boje i konzistencije biti ovaj napitak.

U početku, tokom Sumerskog carstva, pivo se pravilo od hleba koji se fermentisao u vodi, a zatim se dodavao med i različite biljke. Ovu tehnologiju preuzeli su Vavilonci, Egipćani, dok su Rimljani ovaj recept otkrili germanskim plemenima, koja su ga usavršila i među prvima uvela žitarice u proizvodnju.

Od tada pa sve do današnjih dana, proizvodnja piva spada u tehnologije vrenja, gde kvasac prevodi šećere u alkohol. Prvi korak ovog procesa se sastoji u mešanju slada (ječmenog slada) i vode, a zatim stupa filtracija i odvajanje tečne faze, kojoj se prilikom zagrevanja dodaje hmelj radi specifične arome. Nakon kuvanja sa hmeljom pivo se hladi i dodaje mu se kvasac da bi šećeri prevreli u alkohol, a zatim dolazi do odvajanja primesa od piva i sledi flaširanje.

Iako je svaka sirovina bitna u ovom procesu, posebno voda koja čini 90% piva, od žitarica najčešće se koristi ječam, koji pored kvasca i hmelja, određuje boju, ukus i gustinu piva.

Ječam je odgovoran i za sadržaj minerala u pivu, jer je bogat magnezijumom, selenom, bakrom, hromom, cinkom, kalcijumom.

Kvasci koji se koriste u proizvodnji piva, određuju njegovu vrstu, a bogati su vitaminima B grupe, kao i mineralima, te od njih zavisi nutritivna vrednost piva, odnosno ovom napitku daju sve ove korisne sastojke.

Hmelj je možda najvažniji sastojak jer je zaslužan za specifičan miris i ukus, a služi kao prirodni konzervans. Taninske materije pivu daju karakterističnu „biljnu“ aromu, dok su kiseline (humulon) zaslužne za gorčinu. Neka piva, kako bi postigla prepoznatljivu aromu praćenu prijatnom gorčinom i osvežavajući ukus koriste čak tri vrste hmelja u proizvodnji.

Iako je pivo bogato hranljivim materijama, ne sadrži masti i ima nizak procenat proteina, treba u njemu uživati odgovorno tokom cele godine.

Da li je pivo korisno za zdravlje?

Brojne naučne studije pokazale su da se u pivu nalaze biološke aktivne komponente koje imaju pozitivan uticaj na zdravlje čoveka ukoliko se odgovorno konzumira. Naime, radi se o fitohemikaliji ksantohumol, koja predstavlja gorku materiju u pivu, a poseduje antikarcinogeno delovanje. Ova supstanca, pronađena u hmelju dovodi do manjeg rizika oboljevanja, ali samo u slučajevima kada se konzumira 1 čaša dnevno.

Proveri takođe

Samsung Art Store proširuje kolekciju sa 30 ekskluzivnih dela iz Britanskog muzeja

Samsung Electronics danas je najavio da Samsung Art Store dobija novu ekskluzivnu kolekciju Britanskog muzeja, …

Innovation Awards

Samsung osvojio više priznanja na IFA Innovation Awards 2026

Kompanija Samsung Electronics objavila je danas da je za svoje najnovije kućne aparate osvojila više …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *