svetski dan volonterizma, Svetski dan volonterizma! Razgovor sa Nikolom Rajičićem!, Gradski Magazin

Svetski dan volonterizma! Razgovor sa Nikolom Rajičićem!

Povodom Svetkog dana volontera  razgovarali smo sa Nikolom Rajičićem, Načelnikom u Sektoru za saradnju sa omladinom Grada Beograda.

Imamo utisak da je kod mladih u Srbiji razvijen duh zajedništva i da lako prihvataju volontiranje, naročito su se istakli u majskim poplavama? Svakako da imaju, ali je očigledno, što su majske poplave dokazale, potreban dodatni motiv. Energija koja je bila tada prisutna među mladim ljudima, među građanima I građankama generalno, dokazala je da uprkos svakodnevnim problemima koje opterećuju naše društvo, ipak postoji taj tračak nade da empatija sa onima koji su ugroženi nije u potpunosti iščezla.

Da li smatrate da se volonterski rad ceni u Srbiji, i šta mislite o tome sto poslodavci izbegavaju da ga uvaže kao radno iskustvo? Iluzija je da se ceni. Ne ceni se gotovo uopšte, ili jako malo. Tržište rada je potisnuto između stega nedovoljno kvalifikovanih mladih, mislim pre svega na radon iskustvo I podobnosti I poltronstva, kada je reč od državnom sektoru, mada ove dve ružne pojave postoje I u privatnom sektoru. Poslodavci pre svega nemaju dovoljno poverenja u mladu osobu koja je iskustvo stekla volontiranjem. Drugi problem je zakonska regulative koja, osim što prepoznaje volonterski rad kao takav, nedovoljno, da tako kažemo “pritiska” poslodavce I tržište rada, da uvaže volontersk rad.

Da li samo na Svetski dan volontera, nadležni se sete istih, i kako to možemo promeniti? Ne mislim da se nadležni isključivo sete volontera samo na današnji dan. Ne smemo zanemariti, opet zbog majskih poplava, ulogu države ili vladajućih struktura koje su uvažile želju mladih da volontiraju. Da se razumemo, volonterski rad nikako ne sme biti stihijski, neorganizovan, već pažljivo osmišljen, uz sagledavanje svih realnih opasnosti kojima se mladi izlažu prilikom volontiranja. Kao što sam I rekao, izmena zakonske regulative, koja će da tako kažem “relaksirati” okolnosti I propise kada je reč o zapošljavanju. Zakon I sistem zasnovan na zakonskoj regulativi koja je primenjiva, moraju da uvaže sve aspekte volonterskog rada – ono što mladi ulažu u njega, a to su vreme, znanje, a pre svega dobra volja. Puna primena izmenjenih univerzitetskih pravilnika koji regulišu domen volontiranja I dodatnih ESPB bodova, mogu I moraju značiti tu inicijalnu kapislu kada je reč o punom uvažavanju volonterskog rada.

Da li su praksa i volonterizam isto, i koje su razlike i sličnosti? Najčešće razlike se prave izmedju volonterskog rada I prakse. Volonterizam sam po sebi je zasnovan na dobroj volji pojedinca da bude od korsti društvu I zajednici, zasnovan na principima solidarnosti, saosećanja I empatije sa ugroženima, volonterizam ne podrazumeva materijalnu korist, već ličnu satisfakciju zasnovanu na pomenutim principima. Praksa nasuprot volonterskog rada, ima za cilj sticanja radnog, stručnog iskustva u oblasti u kojoj se osoba, praktikant ili praktikantkinja, školvala. Dakle, dalje usavršavanje neophodno za izazove koje tržište rada postavlja. Za oba ova vida rada potrebno je mnogo da bi se uvažavali u punom smislu. Potrudiću se da dam jedan primer sa kojim se mladi svakodnevno susreću. Recimo, mlada osoba je završila fakultet ili u sklopu fakultetskog obrazovanja ima za zadatak obaveznu stručnu praksu. Odlazi u kompaniju kod koje je dobila saglasnost za obavljanje stručne prakse, plaćene ili ne, u ovom trenutku nije bitno. Obavlja je tri, šest meseci, godinu dana. Upoznaje se sa načinom poslovanja kompanije, poslovnim okruženjem, trižištom, radi nešto I doprinosi kompaniji. Završava je I dobija papir u vidu potvrde ili preporuke. Zatim pokušava da pronadje posao, koji je u Srbiji jako teško pronaći, prati konkurse, odlazi na razgvore, prilaže potvrdu kao dokaz da je stekao iskustvo. Nažalost, uslovi konkursa su često oštri, isključujući za mladog čoveka koji traži posao. “Žao nam je, jasno nam je da imate neki vid iskustva, ali to nama ništa ne znači, to nije ono što tražimo, nemaš staž i slično”, čest je odgovor u takvim situacijama. To je ono što mora da se menja, kako bi se praksa uvažila. U suprotnom, bićemo zemlja hipreprodukovanih kadrova bez dana radnog iskustva, staža, koji ili prihavataju bilo koji posao, zadovoljavaju se mrvicama u vidu lose plaćenih poslova, uzimajući u obzir tešku situaciju, ili ćemo nastaviti da budemo “izvoznici mozgova”. Zbog toga su potrebne te “relaksacije” prilikom zapošljavanja, posebno ističem mladih.

Koji su planovi za dalje unapređenje i poboljšanje volonterskog rada i mladih u Srbiji? Kao što sam I rekao, što hitnija izmena zakonske regulative I akata, pravljenje širokih konsultativnih procesa koji će uključiti predstvanike ministarstava, udruženja poslodavaca, kompanija, udruženja mladih, kancelarija za mlade, u cilju definisanja I stvaranja boljeg ambijenta kada je reč o volonterskom radu. Mladi imaju energiju, samo je treba pravilno usmeriti. Za to su potrebni svi resursi, umni I materijalni, bez izuzetka.

svetski dan volonterizma, Svetski dan volonterizma! Razgovor sa Nikolom Rajičićem!, Gradski Magazin

O Gradski Magazin

Proveri takođe

, Privredna komora pokrenula posebnu podršku mamama preduzetnicama! Direktorka Simanić: “Majke su stub porodice, a porodica stub države”, Gradski Magazin

Privredna komora pokrenula posebnu podršku mamama preduzetnicama! Direktorka Simanić: “Majke su stub porodice, a porodica stub države”

Direktorka Sektora preduzetništva Privredne komore Srbije najavila je posebnu podršku mamama preduzetnicama. Naime u Privrednoj …

, Kolekcija BRETAGNA – Kombinacija zelene i drvo dekora  za svežinu enterijera, Gradski Magazin

Kolekcija BRETAGNA – Kombinacija zelene i drvo dekora  za svežinu enterijera

Zelena boja je često povezana sa prirodom, svežinom i mirnom atmosferom, pa se često koristi …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Gradski Magazin